Ideal izvornog govornika u svetlu varijetalne diversifikacije engleskog jezika u međunarodnoj upotrebi: istraživačke paradigme

Autori

  • Tamara Tošić

DOI:

https://doi.org/10.18485/philologia.2022.20.20.2

Ključne reči:

engleski jezik, ideal izvornog govornika, Svetski varijeteti engleskog, Engleski kao međunarodni jezik, Engleski kao lingua franca

Apstrakt

Znanje engleskog jezika koje učenici stiču u formalnom obrazovnom kontekstu često je u raskoraku sa njihovim potrebama. Jedan od uzročnika takvog raskoraka je ideal izvornog govornika (engl. native-speakerism), ideologija prema kojoj su govornici kojima je engleski jezik J1 povlašćeni, smatraju se najpoželjnijim predavačima, a varijeteti kojima oni govore su željeni cilj usvajanja engleskog jezika. U okviru dinamičnog polja istraživanja varijetalne diversifikacije međunarodnog engleskog, pripadnici tri najznačajnije istraživačke paradigme (Svetskih varijeteta engleskog, Engleskog kao međunarodnog jezika i Engleskog kao lingua franca) proučavaju ideal izvornog govornika kao jedan od centralnih pojmova. Stoga, prvi cilj ovog rada je da se objasne osnovni pojmovi neophodni za dalje izučavanje ideala izvornog govornika, uz kritički osvrt na nastavni plan i program za osmi razred osnovne škole za predmet engleski jezik. U drugom delu rada predstavljena je sinteza odabrane literature u cilju predstavljanja stavova pripadnika tri pomenute istraživačke paradigme prema idealu izvornog govornika. Nakon pregleda literature zaključuje se da, iako među istraživačima postoje neslaganja po pitanju uključivanja izvornih govornika u njihova razmatranja, jedna nit povezuje sve tri paradigme – suštinsko protivljenje idealu izvornog govornika. Stoga, veoma je važno osvestiti i edukovati što veći broj nastavnika i učenika o idealu izvornog govornika i posledicama stavova prema istom. 

Reference

Bamgboṣe, A. 2020. A recurring decimal: English in language policy and planning. In C. L. Nelson, Z. G. Proshina, & D. R. Davis (eds.) The Handbook of World Englishes (Second Edition). John Wiley & Sons, Inc., 659–673.

Council of Europe. 2001. Common European framework of reference for languages: Learning, teaching, assessment. Cambridge: Press Syndicate of the University of Cambridge.

Davydova, J. 2019. Quotative like in the Englishes of the Outer and Expanding Circles. World Englishes 38(4), 578–592.

Hilgendorf, S. K. 2020. Euro-Englishes. In C. L. Nelson, Z. G. Proshina, & D. R. Davis (eds.) The Handbook of World Englishes (Second Edition). John Wiley & Sons, Inc., 215–231.

Holliday, A. 2018. Native-Speakerism. In J. I. Liontas (ed.) The TESOL Encyclopedia of English Language Teaching. John Wiley & Sons, Inc., 1–7.

House, J. 2010. The pragmatics of English as a lingua franca. In A. Trosborg (ed.) Handbook of pragmatics: Vol. VII. Berlin, Germany: Mouton de Gruyter, 363–387.

Jenkins, J. 2002. A Sociolinguistically Based, Empirically Researched Pronunciation Syllabus for English as an International Language. Applied Linguistics 23(1), 83–103.

Jenkins, J. 2006. Current Perspectives on Teaching World Englishes and English as a Lingua Franca. TESOL Quarterly 40(1), 157–181.

Jenkins, J. and C. Leung. 2019. From mythical ‘standard’ to standard reality: The need for alternatives to standardized English language tests. Language Teaching 52(1), 86–110.

Kachru, B. B. 1992. World Englishes: Approaches, issues and resources. Language teaching 25(1), 1–14.

Kang, O. 2015. Learners’ perceptions toward pronunciation instruction in Three Circles of World Englishes. TESOL Journal 6(1), 59–80.

Kuo, I. C. 2006. Addressing the issue of teaching English as a lingua franca. ELT journal 60(3), 213–221.

Lowe, R. J. and L. Lawrence. 2018. Native-Speakerism and ‘hidden curricula’ in ELT training: a duoethnography. Journal of Language and Discrimination 2(2), 162–187.

Mauranen, A. 2003. The Corpus of English as Lingua Franca in Academic Settings. TESOL Quarterly 37(3), 513–527.

McKay, S. L. 2018. English as an international language: What it is and what it means for pedagogy. RELC Journal 49(1), 9–23.

Milroy, J. 2001. Language ideologies and the consequences of standardization. Journal of Sociolinguistics 5(4), 530–555.

Modiano, M. 2006. Euro-Englishes. In B. B. Kachru, Y. Kachru and C. L. Nelson (eds.) The Handbook of World Englishes. Malden: Blackwell Publishing, 223–239.

Modiano, M. 2009. EIL, Native-speakerism and the Failure of European ELT. In F. Sharifian (ed.) English as an International Language: Perspectives and Pedagogical Issues. Bristol: Multilingual Matters, 58–77.

Pennycook, A. 2006. The myth of English as an international language. In S. Makoni & A. Pennycook (eds.) Disinventing and reconstituting languages. Clevedon: Multilingual Matters, 90–115.

Quirk, R. 1990. Language varieties and standard language. English Today 6(1), 3–10.

Seidlhofer, B. 2003. A concept of international English and related issues: from ‘real English’ to ‘realistic English’? Strasbourg: Language Policy Division, Council of Europe.

Seidlhofer, B. 2018. Standard English and the dynamics of ELF variation. In J. Jenkins, W. Baker and M. Dewey (eds.) The Routledge handbook of English as a lingua franca. London: Routledge, 85–100.

Sharifian, F. 2009. English as an International Language: An Overview. In F. Sharifian (ed.) English as an International Language: Perspectives and Pedagogical Issues. Bristol: Multilingual Matters, 1–18.

Tošić, T. P. 2021. Shaping students’ identity through EFL in Belgrade high schools. Анали Филолошког факултета 33(2), 113–133.

Yamanaka, N. 2006. An evaluation of English textbooks in Japan from the viewpoint of nations in the inner, outer, and expanding circles. JALT journal 28(1), 57–76.

Downloads

Objavljeno

31. 12. 2022.

Kako citirati

Tošić, T. (2022). Ideal izvornog govornika u svetlu varijetalne diversifikacije engleskog jezika u međunarodnoj upotrebi: istraživačke paradigme. Philologia, 20(1), 21–34. https://doi.org/10.18485/philologia.2022.20.20.2

Broj časopisa

Sekcija

Nauka o jeziku/Linguistics