Sailing with Pericles - from Cortanovci to Chicago
DOI:
https://doi.org/10.18485/philologia.2019.17.17.4Ključne reči:
Perikle, Srbija, Britanija, geografija, adaptacija, voda, plovidba, vladavina, otac-ćerkaApstrakt
Perikle je Šekspirova drama koja je veoma retko izvođena tokom četiri veka od nastanka. Razlog je, verovatno, komplikovana postavka usled Šekspirovog nepoštovanja Aristotelovog pravila o jedinstvu vremena, mesta i radnje, koje je u ovoj drami dostiglo vrhunac – pored trajanja od preko petnaest godina, radnja se dešava na šest lokacija (dva kontinenta!) i teško ju je ispratiti. No, time nam Šekspir daje koordinatni sistem kako drevnog sveta, civilizacije koja je i naše ishodište i baština, tako i sadašnju geopolitičku mapu nekoliko važnih i aktuelnih čvorišta. Besomučna plovidba, beg i traganje, alhemija, odnos između oca i ćerke, jungovski spektrum žene, migrantska kriza, Bregzit i trgovina ljudima – sve to nalazimo u drami o princu od Tira. Ovaj rad pruža osvrt na srpsko pozorišno ostvarenje Perikla, u kome je naglašena komična nota, preko britanskih do američkih produkcija, koje otvaraju prostor za prezentistička tumačenja u svetlu političkih previranja i prožimanja lokalnog i globalnog konteksta ove drame, čija geografija to svakako podržava i podstiče. Naizgled kao bajka, ova drama nije složena samo po topografiji, brojnim likovima i vremenskom rasponu, već i po višeslojnosti značenja, pitanja i tema koje otvara.
Reference
Adelman, J. 1992. Suffocating Mothers – Fantasies of Maternal Origin in Shakespeare Plays, Hamlet to the Tempest. New York: Routledge.
Belsey, C. 1991. A Future for Materialist Feminist Criticism. In V. Wayne (ed.) The Matter of Difference. Ithaca, New York: Cornell University Press, 257–271.
Bezio, K. M. 2017. From Rome to Tyre to London: Shakespeare’s Pericles, leadership, antiabsolutism, and English exceptionalism. Leadership 13(1), 48–63. https://doi.org/10.1177/1742715016663753.
Burt, R. 1991. A Dangerous Rome. In Logan, M. R. and P. L. Rudnytsky (eds.) Contending Kingdoms. Detroit: Wayne State University Press.
Davies, O.F. 2017. Shakespeare’s Fathers and Daughters. London: Bloombsbury
Dusinberre, J. 2003. Shakespeare and the Nature of Women. London: Palgrave Macmillan.
Eliot, T. S. 1930. Marina. [Internet]. Available at: https://www.poetrynook.com/poem/marina-0 [7.7.2019].
Fike, A. M. 2009. A Jungian Study of Shakespeare. London: Palgrave Macmillan.
Fuko, M. 1980. Istorija ludila u doba klasicizma, translated into Serbian by Jelena Stakić. Beograd: NOLIT.
Garber, M. 2008. Shakespeare and Modern Culture. New York: Anchor Books.
Jerotić, V. 2002. Strah od žene. In M. Savić (ed.) Najlepši eseji Vladete Jerotića. Beograd: Prosveta, 96–102.
Koh, D. 2013. This Great Sea of Joys. The Oxonian Review. [Internet]. Available at: http://www.oxonianreview.org/wp/this-great-sea-of-joys/ [25.9.2019].
O’Brien, R. V. 1996. The Madness of Syracusan Antipholus. Early Modern Literary Studies 2.1: 3, 1–26. [Internet]. Available at: http://purl.oclc.org/emls/02-1/obrishak.html [6.3.2013].
Ryan, K. 2015. Shakespeare’s Universality – Here’s Fine Revolution. London: Bloomsbury.
Shakespeare, W. 1997. The Complete Works (ed. S. Wells). Oxford: Oxford University Press.
Traub, V. 1995. Jewels, Statues and Corpses: Containment of Female Erotic Power in Shakespeare’s Plays. In D. Barker and I. Kamps (eds.) Shakespeare and Gender: A History. London: Verso, 12–142.
Wells, S. 2010. Shakespeare, Sex and Love. Oxford: Oxford University Press.
Zarin, C. 2016. The Continual Riddle of Shakespeare’s Pericles. [Internet]. Available at: https://www.newyorker.com/culture/culture-desk/the-continual-riddle-ofshakespeares-pericles [24.5.2019].
Downloads
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.
